Socijalna karta skratila spisak korisnika socijalne pomoći u Novoj Varoši

Nova Varoš – U proteklih godinu dana od kada je u primeni elektronski sistem Socijalnih karata, oko 23.000 građana Srbije ostalo je bez stalne novčane socijalne pomoći države. Sa spiska korisnika, uglavnom zbog uvećanja imovine ili prihoda, skinuto je i dvadesetak porodica sa teritorije opštine Nova Varoš, od ukupno 136 koliko se nalazilo na evidenciji Opštinskog centra za socijalni rad pre stupanja na snagu novog Zakona o socijalnim kartama koji je uveden sa ciljem da se spreče zloupotrebe u ovoj oblasti, pomoć dobiju najugroženiji, a nadležnim institucijama olakša rad.

Foto: A.Rovčanin

U lokalnom Centru za socijalni rad pojašnjavaju da se sada socijalna pomoć dodeljuje na osnovu e-algoritma koji je umrežio podatke građana iz više različitih evidencija (katastar, nacionalna služba za zapošljavanje, poreska uprava, policija, centralni registar stanovništva…). Putem aplikacije je socijalnim radnicima sa svega dva klika na tastaturi računara omogućeno da dođu do potrebne dokumentacije korisnika, kao i da se uvere u sve eventualne promene statusa građana u stanju socijalne potrebe.

-Sistem je još sofisticiraniji i efikasniji od dosadašnje e-uprave, tako da nam je posao dosta olakšan – kaže za „Varoške novine“ Jelena Leković, direktorka Opštinskog centra za socijalni rad.

Ona ističe da se u praksi pokazuje i da je dodela stalne novčane socijalne pomoći na osnovu programa socijalnih karata dosta pravednija nego ranije i da novac sada završi u rukama građana kojima je on zaista neophodan. Novi sistem beleži svaku promenu u imovini i prihodima, tako da su zloupotrebe gotovo nemoguće.

-Кorisnici koji se od primene socijalnih karata više ne nalaze na našoj evidenciji izgubili su pravo na novčanu pomoć iz republičkog budžeta najčešće jer je sistem registovao uvećanje njihove imovine ili novčanih prihoda, da poseduju, recimo, više od pola hektara zemlje, kupili su automobil, ostvarili neki vid dodatne zarade od povremenih i privremenih poslova i slično – naglašava Leković.

Ona za naš list pojašnjava da se eventualne manjkavosti automatizovanog digitalnog sistema rešavaju u praksi i da je tu i dalje jako važna procena stručnog tima.

-To znači da mi na terenu znamo kakve su realne potrebe korisnika i da uvek imamo mogućnost da reagujemo, objasnimo i upoznamo nadležne o okolnostima i razlozima zbog kojih pojedinci odnosno porodice ne bi trebalo da budu uskraćene za stalnu novčanu socijalnu pomoć. Zato to nije baš tako surov sistem kako neki kritičari kažu, uvek se pronađe način da se ljudima pomogne – tvrdi direktorka Centra za socijalni rad.

Leković negira i tvrdnje da se sistemom socijalnih karata ugrožava pravo na zaštitu podataka ličnosti, jer, kako kaže, nadležni se u bazu mogu ulogovati samo sa elektronskim sertifikatom i pod šifrom.

Socijalna pomoći koju isplaćuje država je ispod svakog minimuma i iznosi 11.122 dinara po korisniku, uz uvećanje od 5.617 dinara za svaku narednu odraslu osobu u porodici i 3.600 dinara za maloletna lica.

-Digitalizacijom terati pravdu i pronalaziti što efikasniji model kako „prečistiti“ spiskove centara za socijalni rad i to zbog novca koji inače nije dovoljan ni za elementarne potrebe, deluje licemerno. Možda bi, bar država, trebalo da stane na put uvreženom narativu u Srbiji da su korisnici novčane socijalne pomoći neka vrsta parazita koja „živi dobro“ od naših para- kažu kritičari sistema socijalnih karata.

Varoške novine i PP Media